Naša vinogradarska priča započela je 1892. godine, kada se moj djed Jožef Frelih preselio u Šentrupert. Došao je iz Vipave, odakle je donio znanje i ljubav prema vinovoj lozi. U to vrijeme je filoksera diljem Europe uništavala vinograde. Jožef je tada kupio uništeni vinograd u Zadragi i počeo ga obnavljati. Bio je jedan od prvih koji je zasadio loze cijepljene na američkoj podlozi. Vinograd je tada bio velik 60 ari, a bilo je posađeno oko 6000 trsova.

Da Šentrupert ima dobar položaj, zapisao je već J. V. Valvazor, riječima da je Šentrupert najtoplije mjesto na Kranjskom. Vinograd je bio ponos cijele obitelji. Moj otac France Frelih vrlo se zanimao za podrumarstvo, a veliku pomoć pružili su mu stručnjaci iz novomeške poljoprivredne škole Grm, koji su mu davali preporuke na temelju svojeg iskustva i znanja. Moj je otac vinograd i proširio te obnovio zidanicu, imao je i planove za budućnost, no Drugi svjetski rat te je planove spriječio. Uspio je ipak na mene prenijeti to znanje, a prije svega ljubav prema vinovoj lozi, pa sam tu tradiciju nastavio.

Tada su bila u modi bijela vina. Sve vino koje smo proizveli prodavali smo u domaćoj gostionici. Kasnije sam u Ljubljani upoznao Janeza Mlakarja, koji je imao 40 godina iskustva iz poduzeća Slovenija vino. Ubrzo se rodila ideja o flaširanju cvička i tako je nastao Cviček od fare. Ime je govorilo da je to vino među boljima, poput uglednog mladića iz župe. Kao prepoznatljiv znak na etiketi upotrijebljena je slika crkve sv. Ruperta u Šentrupertu, koja se koristi i danas.

Kako je na tržištu raslo zanimanje za pjenušce, napravili smo prvi pjenušac u Dolenjskoj regiji - pjenušac Kappelman. Slijedila je Penina od fare, koja je bolja polovica Cvička od fare i napravljena je od istih sorti kao cviček.

U Zadragi smo 1993. zasadili novi vinograd zelenog silvanca, a 1996. i novi vinograd žametovke (žametne crnine). Počeli smo razvijati i barrique vina, koja dozrijevaju u hrastovim bačvama dovezenim iz Francuske. Tako je modra frankinja barrique postigla velik uspjeh.

Frelihova vina iz Zadrage oduvijek su smatrana dobrima, što je nekad mnogo značilo. Danas to potvrđuju sva priznanja osvojena na ocjenjivanjima vina u Ljubljani i Gornjoj Radgoni.

Godine 2000. počeli smo graditi novi vinski podrum, koji je vodio moj sin Peter Frelih. Godine 2003. tuča je potpuno uništila stari vinograd u Zadragi. Godinu poslije počeli smo obnavljati vinograd, a ujedno smo ga i proširili, tako da danas na približno pet hektara njegujemo 23.000 trsova žametovke, modre frankinje, pinota i zelenog silvanca. Vođenje Vinske kuće Frelih 2006. predao sam sinu Petru, koji će stogodišnjoj tradiciji vinogradarstva i vinarstva Frelih dodati, odnosno ponovno oživjeti, i ugostiteljsku djelatnost.