Obitelj Ganevat ima svoje korijene u Juri. Do 1976. uzgajali su krave i vinovu lozu, a otada je sva pažnja posvećena vinogradu i podrumu. Jean-François, koji je stvorio slavu ovog imanja, počeo je raditi zajedno sa svojim ocem, zatim je otišao u vinsku školu, nakon čega je slijedio rad u Domaine Marc Morey u Burgundiji. Devet godina nakon odlaska, 1998. se vratio na obiteljski posjed i od tada ga vodi. Proširio je vinogradarske posjede do 13 hektara, a uzgoj je biodinamički. Najveća parcela je Les Chalasses (4 ha), slijede Les Grands Teppes (2 ha) i Grusse en Billat (1,8 ha). No, osim što se oslanja na vinograde imanja, proizvodi i niz negocijantskih punjenja, koja nose oznaku Vin de France i obično miješaju vina iz različitih regija.

Proizvodnja vina prilično je prirodna, a od 2006. godine u vinifikaciji se ne koristi sumporov dioksid, osim malih dodataka Florine i Les Billats prilikom punjenja. Bijela vina dugo ostaju na talogu i dulje vremena odležavaju u bačvi i amfori. Obično se svake godine izda više od 30 cuvéea.
Budući da Ganevat svoje vinogradarstvo smatra daleko najvažnijim aspektom svog rada, vinifikaciju i odležavanje drži jednostavnima, no s ništa manje pažnje prema detaljima. Njegove fermentacije su duge, s autohtonim kvascima u starim demi-muidima. Za svoj chardonnay i domaća bijela vina Savagnin odležava dvije ili više godina u istim bačvama, uz malo ili nimalo dodanog sumpora. Što se tiče crnih vina, od pinota crnog te autohtonih sorti trousseau i poulsard, Jean-François potpuno uklanja peteljke, a zatim fermentira cijele bobice à l’ancienne – koristeći karboničku maceraciju kao u Beaujolaisu – nakon čega slijedi odležavanje u neutralnim bačvama. I za razliku od mnogih drugih u Juri, bačve za većinu svojih bijelih cuvéea drži pažljivo dolivene kako bi izbjegao oksidaciju, jer smatra da to daje najčistiji izraz njegovih brojnih terroira.

Izvan njegove vlastite loze
Zbog drastično smanjenog uroda u posljednjim godištima Jean-François sada nabavlja dodatno grožđe od drugih uzgajivača s izvrsnim terroirima. A rezultati nas podsjećaju da veliki vinari – koji su ujedno i izvrsni poznavatelji terroira – mogu stvoriti izvanredno vino bez obzira na to tko je vlasnik vinograda.

Bruno Giacosa je to radio tijekom svoje legendarne karijere, ponajviše šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je svako vino koje je proizveo bilo od kupljenog grožđa.

I obitelj Conterno to je radila i prije 1978. godine, kada je svaki Monfortino bio od tuđeg grožđa. A kroz cijelu povijest šampanjca veliki prestižni cuvéi gotovo su bez iznimke nastajali spajanjem kupljenog i vlastito uzgojenog grožđa.

Ganevat se pridružio toj plemenitoj, vremenom prokušanoj tradiciji i dodatno obogatio portfelj Jure, kojemu nema premca.